Elektron

mini|desno|300px| Ogib ili difrakcija elektrona je pokazala da se elektroni ponašaju i kao [[čestica|čestice i kao valovi (dualizam).]]

300px|mini|desno|Prikaz [[električno polje|električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj.]]

mini|desno|300px|Istoimeni električni naboji se djelovanjem [[Coulombov zakon|elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače.]]

mini|desno|300px|U pojednostavljenom [[Bohrov model atoma|Bohrovom modelu atoma vodika, Balmerova serija nastaje skokom elektrona na drugu energetsku razinu (n=2). Prikazana je emisija svjetlosti. Prijelaz elektrona predstavlja H-alfa, prvu liniju Balmerove serije, valne duljine 656 nm.]]

mini|desno|300px|[[Arthur Holly Compton|Comptonov učinak: foton valne duljine $\backslash lambda$ koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine $\backslash lambda\text{'}$ koji se raspršuje pod kutem $\backslash theta$.]]

mini|desno|300px|Putanja čestice u [[magnetsko polje|magnetskom polju u ovisnosti o predznaku električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore.]]

mini|desno|300px|Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. alt=|mini|300x300px|Prikaz [[Fotoelektrični učinak|fotoelektričnog učinka.]] mini|desno|300px|Vodikove [[Orbitale|atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći.]]

300px|mini|desno|Elektronski uhvat.

Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica. Elektron je uz proton i neutron jedna od sastavnih čestica atoma. Pripada fermionima i leptonima, najlakši je od tri otkrivena električki nabijena leptona. Valna duljina ''λ'' elektrona zadana je de Broglievom relacijom:

:$\backslash lambda\; =\; \backslash frac\{h\}\{m\_e\; \backslash cdot\; v\}$

gdje je ''v'' nerelativistička brzina elektrona, ''h'' Planckova konstanta, ''m_e'' masa elektrona. Najčešće se elektroni oslobađaju iz atoma, molekula ili kristalne rešetke obasjavanjem svjetlošću, izlaganjem rendgenskomu zračenju ili elektronima, zagrijavanjem na visoke temperature i slično. Atomske jezgre izbacuju elektrone u obliku beta-zračenja (radioaktivnost); elektroni nastaju i u nizu procesa među elementarnim česticama. Par elektron-antielektron nastaje iz visokoenergijskoga gama-kvanta (energije iznad 1 MeV). Provided by Wikipedia