Kurikulum pedagoške izobrazbe i interkulturalne kompetencije učitelja
Iako je danas polažaj učitelja u suvremenoj školi temeljno drugačiji nego u ranijim razdobljima, neka od dominantnih područja primjene novog načina izobrazbe - ali i osposobljavanja i stručnog usavršavanja učitelja - zajedničke su bez obzira na specifičnosti obrazovnih politika, a to su: povijesni i...
| Permalink: | http://161.53.241.124/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306579/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Pedagogijska istraživanja 2(2005.), 2. ; str. 251-266 |
| Glavni autori: | Hrvatić, Neven (-), Piršl, Elvi (Author) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 03195naa a2200253uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131105s2005 xx hrv|d | ||
| 022 | |a 1334-7888 | ||
| 035 | |a (CROSBI)245545 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Hrvatić, Neven |9 589 | |
| 245 | 1 | 0 | |a Kurikulum pedagoške izobrazbe i interkulturalne kompetencije učitelja / |c Hrvatić, Neven ; Piršl, Elvi. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Curriculum of pedagogical training and intercultural competence3 of teachers | |
| 300 | |a 251-266 |f str. | ||
| 363 | |a 2. |b 2. |i 2005. | ||
| 520 | |a Iako je danas polažaj učitelja u suvremenoj školi temeljno drugačiji nego u ranijim razdobljima, neka od dominantnih područja primjene novog načina izobrazbe - ali i osposobljavanja i stručnog usavršavanja učitelja - zajedničke su bez obzira na specifičnosti obrazovnih politika, a to su: povijesni i tradicionalni razvoj izobrazbe učiteljstva, kulturne i političke perspektive poučavanja i učenja, stupanj profesionalne autonomije te kurikularne promjene. Također, postoje opće smjernice za izradu koncepcije i strukture kurikuluma izobrazbe učitelja koje se mogu odrediti prema različitim pristupima: uzastopni/sukcesivni model, usporedni model i integrirani model. Temeljne odrednice kurikuluma pedagoške izobrazbe učitelja rezultat su suodnosa teorijskog prisupa (znanja) i potrebnih nastavnih umijeća. Budući da promjene u sustavu izobrazbe učitelja proizlaze iz potrebe profesionalizacije obrazovanja kao značajnog faktora razvoja, obrazovanju učitelja potrebno je prilaziti kao cjelovitom, otvorenom, dinamičnom i trajanom procesu. Pitanje interkulturalne kompetencije postaje sve važnije tijekom posljednjih godina pojavom globalizacije i svjetskih kontakata ne samo među velikim kompanijama, organizacijama i pojedincima, koji se ne mogu zamisliti bez uspješne komunikacije, već posebno u okviru odgojno-obrazovnog sustava. Razvijanje interkulturalne kompetencije dugotrajan je i cjeloživotan proces. U tom odgojno-obrazovnom procesu posebnu ulogu ima škola, odnosno učitelji. Govoreći o projekciji učitelja s interkulturalnim osobinama u radu se objašnjava važnost kognitivne, emocionalne i ponašajne dimenzije tako obrazovane osobe. Uloga učitelja trebala bi biti u osposobljavanju učenika za komunikaciju i prihvaćanje ljudi koji su različiti od njega, kako bi se osjećao dostojnim i ravnopravnim članom zajednice kojoj pripada. Ovaj cilj se može ostvariti kvalitetnim pedagoško-psihološkim, didaktičkim i stručnim obrazovanjem koje će učitelju omogućiti što bolju fleksibilnost, kreativnost ali i prilagodbu u složenim i zahtjevnim odgojno-obrazovnim situacijama. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 0130489 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 5.07 | ||
| 693 | |a pedagoška izobrazba učitelja, škola, učitelj, interkulturalna kompetencija, kurikulum |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a pedagogical teacher training, school, teacher, intercultural competence, curriculum |l eng |2 crosbi | ||
| 700 | 1 | |a Piršl, Elvi |4 aut | |
| 773 | 0 | |t Pedagogijska istraživanja |x 1334-7888 |g 2(2005.), 2. ; str. 251-266 |w ffzg.(HR-ZaFF)238026 | |
| 942 | |c CLA |t 1.01 |u 1 |z Znanstveni - clanak | ||
| 999 | |c 306579 |d 306577 | ||