Matematički darovita djeca: što ih možemo poučiti i što bismo mogli naučiti od njih?

Početak istraživačkog interesa psihologa za rješavanje matematičkih problema i za nadarenost vremenski se poklapaju i sežu u 20-te godine prošlog stoljeća. Istraživanja Thorndikea (matematika) i Termana (nadarenost) otvorila su dva nova područja u psihologiji koja i danas imaju brojne dodirne točke....

Full description

Permalink: http://161.53.241.124/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:315214/Details
Matična publikacija: Proceeding of the International scientific colloquium Mathematics and children (How to teach and learn mathematics)
Osijek : Učiteljski fakultet u Osijeku, 2007
Glavni autor: Vlahović-Štetić, Vesna (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03604naa a2200217uu 4500
008 131111s2007 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)308127 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Vlahović-Štetić, Vesna 
245 1 0 |a Matematički darovita djeca: što ih možemo poučiti i što bismo mogli naučiti od njih? /  |c Vlahović-Štetić, Vesna. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Mathematically gifted children: what can we teach them and what can we learn? 
300 |a 208-216  |f str. 
520 |a Početak istraživačkog interesa psihologa za rješavanje matematičkih problema i za nadarenost vremenski se poklapaju i sežu u 20-te godine prošlog stoljeća. Istraživanja Thorndikea (matematika) i Termana (nadarenost) otvorila su dva nova područja u psihologiji koja i danas imaju brojne dodirne točke. Definicije nadarenosti su vrlo brojne i mogu se svrstati u četiri osnovne skupine: one usmjerene na urođenost odnosno genetske činitelje, one usmjerene na kognitivne modele, one usmjerene na postignuće i sustavski usmjerene. Genetski usmjeren pristup govori o važnosti urođenih predispozicija a u novije vrijeme ukazuje na višestruke inteligencije tj. ideju da darovitost nadilazi ideju visoke inteligencije i da se ogleda u različitim domenama. Kognitivno usmjerena istraživanja i definicije darovitosti jasno govore o različitom kognitivnom funkcioniranju darovitih u pojedinim domenama. Tako će daroviti matematičari puno bolje procesirati numeričke informacije dok će verbalne informacije procesirati kao i prosječni ispitanici. S druge strane verbalno daroviti će efikasnije procesirati verbalne informacije ali će numeričke procesirati kao i prosječni ispitanici. Pristup usmjeren na postignuće ukazao je na važnost neintelektualnih činitelja (motivacija i kreativnost) za darovitost. Sustavski pristup ukazuje na ulogu različitih društvenih sustava u razvoju darovitosti (obitelj, škola, obrazovni sustav). Danas znanost već puno zna o kognitivnom funkcioniranju matematički darovite djece, o njihovim obrazovnim postignućima i potrebama. Znamo da kroz akceleraciju i obogaćivanje programa možemo zadovoljiti neke njihove potrebe. Otvoreno je pitanje koliko učitelji u praksi znaju o specifičnim potrebama darovitih učenika i koliko su uvježbani za rad s njima. Čak i kad su učitelji svjesni koje sadržaje treba poučavati to nije dovoljno. Naime brojna istraživanja govore kako samo novi sadržaji nisu dovoljni – daroviti učenici trebaju i poticaje za osobni razvoj što posebno vrijedi za programe rada s matematički darovitima. Teško je dati odgovor na pitanje koliko su učitelji svjesni socio-emocionalnih potreba matematički darovitih učenika i koliko ih uvažavaju u svom radu. Istraživanja pokazuju da su daroviti učenici spremni iskazati svoje potrebe a mi moramo biti spremni učiti. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301676-1357 
546 |a HRV 
690 |a 5.06 
693 |a darovita djeca, definicije darovitosti, matematička darovitost  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a gifted children, definitions of giftedness, mathematical giftedness  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a International scientific colloquium Mathematics and children (How to teach and learn mathematics) (13.04.2007. ; Osijek, Hrvatska)  |t Proceeding of the International scientific colloquium Mathematics and children (How to teach and learn mathematics)  |d Osijek : Učiteljski fakultet u Osijeku, 2007  |n Pavleković, Margita  |z 978-953-6965-10-6  |g str. 208-216 
942 |c RZB  |u 1  |v Recenzija  |z Znanstveni - Pozvano - CijeliRad 
999 |c 315214  |d 315212