Jagićev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije
Sažetak: Jagićeva pretpostavka iz 1883. godine o razvoju tipova glagoljskoga pisma uspoređuje se s novim rezultatima paleografskog istraživanja. Vatroslav Jagić smatra da je glagoljica u naslovima Zografskog i Marijinskog evanđelja, Kločeva glagoljaša i drugdje, najstariji poznati oblik, i da su nas...
| Permalink: | http://161.53.241.124/Record/nsk.NSK01000735852/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Slovo (Zagreb) 58 (2008) ; str. 267-283 |
| Glavni autor: | Čunčić, Marica (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| Predmet: | |
| Online pristup: |
Slovo: časopis Staroslavenskog instituta |
| LEADER | 02787caa a2200313 ir4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | NSK01000735852 | ||
| 003 | HR-ZaNSK | ||
| 005 | 20111207162650.0 | ||
| 007 | ta | ||
| 008 | 100506s2008 ci ||| ||hrv | ||
| 035 | |9 (HR-ZaNSK)738476 | ||
| 035 | |a (HR-ZaNSK)000735852 | ||
| 040 | |a HR-ZaNSK |b hrv |c HR-ZaNSK |e ppiak | ||
| 041 | 0 | |a hrv |b eng | |
| 042 | |a croatica | ||
| 080 | |a 003 |2 MRF 1998. | ||
| 080 | |a 930 |2 MRF 1998. | ||
| 100 | 1 | |a Čunčić, Marica | |
| 245 | 1 | 0 | |a Jagićev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije / |c Marica Čunčić. |
| 300 | |b Ilustr. | ||
| 504 | |a Bibliografske bilješke uz tekst ; bibliografija: 19 jed | ||
| 504 | |a Summary | ||
| 520 | 8 | |a Sažetak: Jagićeva pretpostavka iz 1883. godine o razvoju tipova glagoljskoga pisma uspoređuje se s novim rezultatima paleografskog istraživanja. Vatroslav Jagić smatra da je glagoljica u naslovima Zografskog i Marijinskog evanđelja, Kločeva glagoljaša i drugdje, najstariji poznati oblik, i da su naslovnim slovima napisani cijeli Kijevski listići, najstariji poznati glagoljski rukopis. Pretpostavio je da se iz takvoga naslovnog oblika, koji naziva srednjim, mogla razviti s jedne strane "potpuna okruglost" u Makedoniji i Bugarskoj i s druge strane manja okruglost ili "veća uglatost" u Moravskoj, Češkoj i Panoniji. Rezultati suvremene glagoljske paleografije pokazuju da srednji oblik ili naslovna glagoljica i Kijevski listići imaju zajednički petolinijski ustroj. Iako položaj slova u Kijevskim listićima ignorira petolinijski ustroj – kraća slova su pomaknuta na gornju liniju – taj linijski ustroj prisutan je u dosljedno i predvidivo nejednakoj visini slova koja iz njega proizlaze. Poznato je iz recentne paleografske literature da okrugla glagoljica nije nastala iz naslovne, nego iz trokutaste. Budući da trokutasti oblik nema hasta u svojoj grafičkoj strukturi, iz toga se oblika nije mogla razviti naslovna glagoljica. Okrugla glagoljica ima haste i velika je vjerojatnost da se naslov na razvila od okrugle tako da je te haste značajno i ujednačeno produžila. Srednji oblik je prema tomu nastao iz okrugloga u njegovoj najranijoj fazi kad je petolinijski ustroj još bio poznat pisarima. Jagićeva pretpostavka o srednjem obliku "veće uglatosti" otvorila je mogućnost za oblik stariji od okrugla. Bila je to dobra pretpostavka za njegovo vrijeme. Suvremena glagoljska paleografija na to mjesto postavlja trokutastu glagoljicu | |
| 653 | 1 | |a Jagić, Vatroslav | |
| 653 | |a Glagoljska paleografija |a Glagoljica | ||
| 773 | 0 | |t Slovo (Zagreb) |x 0583-6255 |g 58 (2008) ; str. 267-283 |w nsk.(HR-ZaNSK)000039889 | |
| 981 | |b B21/08 |p CRO | ||
| 998 | |a dalo100506 |a agno111207 | ||
| 856 | 4 | 2 | |u http://hrcak.srce.hr/slovo |y Slovo: časopis Staroslavenskog instituta |