From the little chapters to the big questions
This paper deals with textual transmission in pre-Tridentine Croatian Glagolitic missals and breviaries. Previous research has demonstrated that northern (Krk-Istria) codices follow earlier translations from Greek, whereas southern (Zadar-Krbava) codices have been adjusted to Latin exemplars. Howeve...
| Permalink: | http://161.53.241.124/Record/nsk.NSK01001144551/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Slovo (Zagreb. Online) 71 (2021) ; str. 121-168 |
| Glavni autori: | Šimić, Ana, lingvistkinja (Author), Vela, Jozo |
| Vrsta građe: | e-članak |
| Jezik: | eng |
| Predmet: | |
| Online pristup: |
https://doi.org/10.31745/s.71.6 Hrčak |
| LEADER | 05053naa a22003854i 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | NSK01001144551 | ||
| 003 | HR-ZaNSK | ||
| 005 | 20230116142716.0 | ||
| 006 | m d | ||
| 007 | cr|||||||||||| | ||
| 008 | 220801s2020 ci a |o |0|| ||eng | ||
| 024 | 7 | |2 doi |a 10.31745/s.71.6 | |
| 035 | |a (HR-ZaNSK)001144551 | ||
| 040 | |a HR-ZaNSK |b hrv |c HR-ZaNSK |e ppiak | ||
| 041 | 0 | |a eng |b hrv | |
| 042 | |a croatica | ||
| 044 | |a ci |c hr | ||
| 080 | 1 | |a 811.163.42 |2 2011 | |
| 080 | 1 | |a 003 |2 2011 | |
| 080 | 1 | |a 272 |2 2011 | |
| 100 | 1 | |a Šimić, Ana, |c lingvistkinja |4 aut | |
| 245 | 1 | 0 | |a From the little chapters to the big questions |h [Elektronička građa] : |b how were the Croatian glagolitic breviaries and missals compiled? / |c Ana Šimić, Jozo Vela. |
| 300 | |b Ilustr. | ||
| 504 | |a Bibliografske bilješke uz tekst ; izvori: str. 161-163. ; bibliografija: str. 163-167. | ||
| 504 | |a Summary ; Sažetak. | ||
| 520 | |a This paper deals with textual transmission in pre-Tridentine Croatian Glagolitic missals and breviaries. Previous research has demonstrated that northern (Krk-Istria) codices follow earlier translations from Greek, whereas southern (Zadar-Krbava) codices have been adjusted to Latin exemplars. However, this differentiation is not clear-cut – certain codices are recognised as a combination of the northern and southern group. The paper addresses the inability to establish a stemma codicum, explaining this through both the high loss rate of Croatian Glagolitic codices and horizontal textual transmission (the usage of more than one exemplar). Further insight into the given topic is provided through discussion of the types of Glagolitic scribes (simple scribe, scholar-scribe, redactor-like scribe, and redactor-scribe) and the determinants of their work, the most prominent of which is the absence of authorial authority. The core of the paper is the study of little chapters as texts shared between breviaries and missals. Data analysis suggests the two liturgical books share a common origin, and that each was likely used as a source for the other. Moreover, data analysis also broadens the notion of the polygenetic origin of Croatian Glagolitic books, which should be understood not only in terms of successive contaminations, but simultaneous contaminations as well. Both types of contamination are sometimes extra-stemmatic, which means that different kinds of sources were used by Glagolitic scribes during copying (including older Glagolitic missals and breviaries, other Church Slavonic books such as the Prophetologion or Apostolos, and personal memory). The paper offers an explanation as to why it is unlikely that a Glagolitic Bible and Latin exemplars were (commonly) used as sources. | ||
| 520 | |a Članak je posvećen pitanju nastanka hrvatskoglagoljskih liturgijskih knjiga, odnosno procesu uspostavljanja i prijepisa (transmisije) tekstova u predtridentinskim hrvatskoglagoljskim brevijarima i misalima. Dosadašnjim je pojedinačnim tekstološkim istraživanjima (najčešće različitih biblijskih i hagiografskih tekstova) uspostavljena filijacijska razlika između sjeverne (krčko-istarske) i južne (zadarsko-krbavske) skupine liturgijskih knjiga, pri čemu prvu karakteriziraju stariji prijevodi s grčkoga jezika, a drugu prilagođenost latinskim izvorima. No redovito su uočeni i oni tekstovi, tj. kodeksi koji se ne mogu svrstati ni u jednu od navedenih skupina zato što sadrže značajke obiju. U članku se raspravlja zašto u dosadašnjim tekstološkim istraživanjima hrvatskoglagoljske pismenosti s obzirom na filijacijske odnose nije bilo mnogo pokušaja ni uspjeha da se uspostavi stemma codicum. Vjerojatni su razlozi ograničen broj sačuvanih kodeksa (tj. visoka stopa gubitka) te horizontalna tradicija hrvatskoglagoljskih kodeksa (upotreba više od jednoga izvora prilikom transmisije teksta). S obzirom na važnost pisara u produkciji srednjovjekovne knjige, u članku su promišljeni tipovi glagoljskih pisara (jednostavan pisar, obrazovan pisar, pisar kao redaktor, pisar redaktor) i determinante njihova rada. Temeljnom je izdvojena činjenica da u hrvatskoglagoljskoj pismenosti nije postojao autorski autoritet, a tako ni pojam originalnosti teksta. Drugim riječima, inačice tekstova uspostavljene od pisara kao redaktora i pisara redaktora imale su sve jednak autoritet. Osim toga, te su inačice poimane kao jedan od mogućih izvora u svakom sljedećem ispisivanju teksta. Središnji je dio rada posvećen kapitulima, relevantnima zato što sadrže biblijski tekst koji donose i brevijari i misali. | ||
| 653 | 0 | |a Hrvatsko glagoljaštvo |a Glagoljska liturgija |a Biblijski prijevodi |a Hrvatski crkvenoslavenski jezik |a Hrvatskoglagoljski brevijari |a Transmisija teksta |a Pisari | |
| 700 | 1 | |a Vela, Jozo |4 aut | |
| 773 | 0 | |t Slovo (Zagreb. Online) |x 1849-1049 |g 71 (2021) ; str. 121-168 |w nsk.(HR-ZaNSK)000855390 | |
| 981 | |b Be2020 |b B03/20 | ||
| 998 | |b tino2301 | ||
| 856 | 4 | 0 | |u https://doi.org/10.31745/s.71.6 |
| 856 | 4 | 0 | |u https://hrcak.srce.hr/249313 |y Hrčak |
| 856 | 4 | 1 | |y Digitalna.nsk.hr |